Kako prepoznati prijelom stresa

Stručnjaci kažu da ako ste osjećali bol, oteklinu ili osjetljivost nogu ili stopala, mogli biste patiti od nedijagnosticirane frakture stresa. Trčanje, hodanje i skakanje mogu biti posebno bolni, uznemirujuće iskustvo ako ste sportaš ili čak samo tjedni šetač. Svatko može razviti prijelome stresa, od sjedilačkih ljudi do olimpijskih sportaša. Studije pokazuju da svjesnošću čimbenika rizika, razumijevanjem simptoma i postavljanjem profesionalne dijagnoze možete identificirati i potvrditi izvor ozljede.

Koraci

Metoda jedan od 3: Prepoznavanje uobičajenih simptoma

1. jedan Primijetite intenzivnu ili pogoršanje boli. Bol u zahvaćenom području najčešći je simptom prijeloma stresa, posebno bol koja se pojačava aktivnostima. Iako se bol od prijeloma stresa u početku može jedva primijetiti, s vremenom se može pogoršati.
   • Bol može biti oštar, pulsirajući i mučan.
2. 2 Pripazite na upale, otekline ili modrice. Ako su na mjestu boli prisutne upale, otekline ili modrice, to ukazuje na mogućnost prijeloma stresa. Neka područja na kojima biste mogli primijetiti upale, otekline ili modrice uključuju:
   • Na vrhu stopala.
   • Uzduž potkoljenice (prednji dio teleta).
   • Oko gležnja ili pete.
3. 3 Primijetite prisutnost lokalizirane osjetljivosti. Lokalizirana osjetljivost obično potječe s određenog mjesta i smanjuje se tijekom odmora. Nježnost ili osjećaj palpitacije mekog predmeta mogu biti posljedica upale na zahvaćenom području. Dodirnite zahvaćeno područje da biste vidjeli je li osjetljivo.
4. 4 Imajte na umu grčeve mišića. Kada se mišićna vlakna u ozlijeđenom području rastegnu ili pokidaju zbog loma naprezanja, oni se skupljaju. Ova kontrakcija može dovesti do grčenja mišića i veće boli u zahvaćenom području. Možda ćete primijetiti da se područje osjeća usko, skučeno ili bolno. Oglas

Metoda 2 od 3: Procjena vaših čimbenika rizika

1. jedan Pratite bilo koju vježbu s utezima ili vježbe ponavljajućim pokretima. Prijelomi stresa nastaju pretjeranim opterećenjem ili pritiskom na noseće kosti tijela, poput nogu i stopala. Ova težina može prouzročiti neravnotežu u rastu novih koštanih stanica, a neprestano prekomjerno trošenje kostiju s težinom može dovesti do iscrpljenosti kostiju, pucanja kosti i do razvoja prijeloma stresa.
   • Vježbe s malim utjecajem, poput joge, mogu uzrokovati i prijelome stresa ako koriste previše ponavljajućih pokreta. Vjerojatnije je da će se ovi prijelomi pojaviti na stopalima.
   • Stresni prijelomi obično se javljaju u tibiji (potkoljenična kost), fibuli (kosti potkoljenice), metatarzalima (kosti stopala), navikularnoj (kosti srednjeg stopala). Rijetko se javljaju u kostima kuka, zdjelici i sakrumu.
2. 2 Uzmimo u obzir nedavni porast aktivnosti. Ljudi koji povećavaju svoju tjelesnu aktivnost nakon što su dugo vremena sjedili, veća je vjerojatnost da će razviti stresne frakture. To može biti šok i biti prvi znak pretreniranosti.
   • Ako ste tek dramatično povećali svoju kilometražu ili ste nedavno započeli novi režim, možda patite od frakture stresa.
3. 3 Znajte da sportaši imaju povećan rizik od prijeloma stresa. Mnogi sportovi, poput atletike, košarke, tenisa i gimnastike, uzrokuju ponavljajući stres na kostima. Ovaj stres je posljedica udara stopala o tlo, uzrokujući traumu koja može dovesti do prijeloma stresa.
   • Sportaši koji pretjerano treniraju na različitim podlogama i oni koji koriste nekvalitetnu opremu, poput istrošene atletske cipele, imaju povećani rizik od prijeloma stresa.
4. 4 Utvrdite postojeća zdravstvena stanja koja povećavaju vaš rizik. Ljudi s već postojećim zdravstvenim stanjima, posebno osteoporozom, skloni su razvoju prijeloma stresa jer imaju slabe i lomljive kosti.
   • Osteoporoza slabi kosti i može se razviti stresni prijelom.
5. 5 Pratite upotrebu kortikosteroida. Kortikosteroidi pružaju olakšanje za stanja poput artritisa, kožnih osipa i astme. Kortikosteroidi pak mogu povećati rizik od prijeloma, pogotovo ako ih već dulje vrijeme koristite. Kad pregledavate ozljedu, obavezno obavijestite svog liječnika ako koristite kortikosteroide.
6. 6 Budite svjesni da su žene sklonije lomovima od stresa. Žene, posebno one koje ekstremno vježbaju i dijetu, imaju neredovite mjesečnice i imaju osteoporozu, u povećanom su riziku od prijeloma stresa. Ovo je poznato kao trijada sportašica i dovodi do krhkih kostiju koje će se vjerojatno lako slomiti.
7. 7 Razmislite o bilo kojoj povijesti problema sa stopalima. Pojedinci s problemima stopala, poput ravnih stopala ili visokih i krutih lukova, skloni su razvoju prijeloma stresa. To je zbog neravnoteže koju ove abnormalnosti stopala uzrokuju tijekom aktivnosti s nošenjem utega. Ako u prošlosti imate problema sa stopalima, vjerojatnije je da ćete doživjeti frakturu stresa.
8. 8 Razmotrite čimbenike životnog stila koji mogu utjecati na rizik od prijeloma stresa. Ljudi koji piju više od 10 alkoholnih pića tjedno ili puše veći su rizik od razvoja prijeloma stresa. To je zato što tvari u alkoholu i cigaretama imaju tendenciju smanjenja gustoće kostiju.
   • Uz to, osobe s poremećajima prehrane imaju smanjenu količinu kalcija i vitamina D, hranjivih sastojaka koji su neophodni za jačanje kostiju.
   Oglas

Metoda 3 od 3: Dobivanje profesionalne dijagnoze

1. jedan Posjetite svog liječnika. Provjerite sa svojim liječnikom ili specijalistom (podiatristom ili ortopedskim kirurgom) imate li bolova tijekom izvođenja vježbi s težinom poput hodanja, trčanja i trčanja. Imajte na umu da u slučaju prijeloma stresa bol obično popušta u mirovanju, ali kad bol, nelagoda i oteklina ne popuštaju, najbolje je uputiti se na hitni odjel najbliže bolnice ili ustanove za liječenje.
   • Ako se predugo ne liječi, prijelom stresa može nanijeti popriličnu štetu.
2. 2 Razgovarajte o svojoj povijesti bolesti. Liječnik će vas intervjuirati i postaviti vam nekoliko pitanja kako bi prikupio informacije. Ove će informacije pomoći liječniku u preciznoj dijagnozi frakture stresa. Liječnik također može s ovim informacijama procijeniti vaše čimbenike rizika za nastanak frakture stresa.
3. 3 Nađite fizički pregled. Tijekom fizikalnog pregleda liječnik će pregledati, opipati i perkutirati zahvaćeno područje. To može biti dovoljno da liječnik postavi dijagnozu, jer se na taj način mogu otkriti simptomi poput osjetljivosti, boli i otekline.
4. 4 Napravite rentgen. Rentgen možda neće pokazati dokaze fraktura stresa, ali se može koristiti za otkrivanje znakova frakture stresa nekoliko tjedana nakon što simptomi počnu. To se može pokazati kada se kost počne preoblikovati i zacjeljivati ​​na mjestu prijeloma. U tom slučaju, rentgen može pomoći liječniku da potvrdi dijagnozu.
   • Budući da se stresni prijelomi mogu činiti samo kao pukotina u kosti, njihov opseg i težina možda neće biti vidljivi na rutinskim rendgenskim snimkama.
   • Ako je rendgen neuspješan, možda će biti potrebno daljnje snimanje.
5. 5 Raspitajte se o računalnoj tomografiji. Skeniranje pomoću računalne tomografije (CT) snima kompjuterizirane slike i pretvara ih kako bi se dobila jasnija slika zahvaćenog mjesta i okolnih zglobova, ligamenata i kostiju. To može pomoći u otkrivanju loma stresa ako rendgen ne prepozna problem.
6. 6 Idite na skeniranje kosti. Skeniranje kosti koristi radioaktivni trag ubrizgan kroz intravensku liniju kako bi pokazao područja na kojima stanice kosti imaju povećanu aktivnost i opskrbu krvlju. Ta područja ukazuju na to da je na skeniranoj slici popravljena kost sa svijetlom bijelom mrljom. Međutim, prijelom stresa može izgledati isto kao i druga vrsta ozljede kostiju na skeniranju kosti, pa to nije najtočniji slikovni test za prepoznavanje prijeloma stresa.
7. 7 Pitajte za magnetsku rezonancu (MRI). MRI koristi radio i valove magnetskog polja kako bi stvorio detaljniju i jasniju sliku skenirane tjelesne strukture. Možete obaviti magnetsku rezonancu u prvom tjednu nakon ozljede kako biste utvrdili frakturu stresa. To će pružiti najtočnije rezultate i može razlikovati stresni prijelom od ozljede mekog tkiva.
8. 8 Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnostima liječenja. U većini slučajeva sve što trebate je odmoriti se i zaustaviti sve energične aktivnosti dok vaše ozljede ne zarastu. Ako vaša ozljeda nije zacijelila 6-8 tjedana, liječnik vam može preporučiti operaciju umetanja vijaka u stopalo. Možda ćete trebati nositi posebnu obuću nekoliko tjedana nakon ove operacije.
   • Dobro je zaustaviti aktivnost koja je uzrokovala prijelom stresa 6-8 tjedana nakon ozljede.
   • Pitajte svog liječnika mogu li vam dodaci kalcija ili vitamina D pomoći tijekom izlječenja.
   Oglas

Pitanja i odgovori zajednice

traži Dodajte novo pitanje

• Pitanje Kako izliječiti prijelom stresa? Odmarajte se, protuupalno sredstvo, zamatanje, led, dobro jedite, izbjegavajte alkohol, posjetite liječnika ili zdravstvenog radnika poput fizioterapeuta ili podiatrista.

Postavite pitanje Preostalo je 200 znakova. Uključite svoju adresu e-pošte da biste dobili poruku kada odgovorite na ovo pitanje. podnijeti
Oglas

Podržite wikiHow obrazovnu misiju

Svaki dan na wikiHow naporno radimo kako bismo vam pružili pristup uputama i informacijama koje će vam pomoći da živite bolji život, bez obzira na to radi li vas na sigurnijem, zdravijem ili poboljšanju vaše dobrobiti. Usred trenutne krize javnog zdravstva i gospodarstva, kada se svijet dramatično mijenja, a svi učimo i prilagođavamo se promjenama u svakodnevnom životu, ljudi trebaju wikiHow više nego ikad. Vaša podrška pomaže wikiHowu kako stvoriti detaljnije ilustrirane članke i videozapise i podijeliti našu pouzdanu marku obrazovnih sadržaja s milijunima ljudi širom svijeta. Molimo razmislite o tome da danas date svoj doprinos wikiHowu.